|
Tuesday, 06 April 2010 10:00 |
|
(Preuzeto iz "Jutarnjeg lista") Kako je nastao život i ima li ga na drugim planetima? Piše: Tanja Rudež
Neka od pitanja zapravo su vječna jer ljude muče od pamtivijeka. Kontaktirali smo 10 mladih hrvatskih znanstvenih nada kako bi za Jutarnji list pojasnili što je po njima najveća zagonetka moderne znanosti. Koji su najveći misteriji moderne znanosti? U posljednjih 200 godina, otkad je počeo ubrzani razvoj moderne znanosti, čovječanstvo je došlo do niza uzbudljivih i fascinantnih spoznaja. Mnoge od tih spoznaja, poput, primjerice, Teslina otkrića izmjenične struje, dovele su i do tehnoloških revolucija. Iako se čovjekovo znanje svakih pet godina udvostručava, još je mnogo zagonetki, "otvorenih pitanja" na koje ni najveći svjetski umovi nemaju pravi odgovor. Neka od tih pitanja zapravo su vječna jer ljude muče od pamtivijeka. Kontaktirali smo 10 mladih hrvatskih znanstvenih nada kako bi za Jutarnji list pojasnili što je po njima najveća zagonetka moderne znanosti. Dr. Dijana Dominis Prester Sveučilište u Rijeci: - Jedna od najvećih zagonetki jest postoji li život izvan Zemlje, ako postoji je li primitivan ili inteligentan te najteže pitanje: hoćemo li ga pronaći. Uz to još postoji i otvoreno pitanje razumijevanja gravitacije na fundamentalnoj razini. Međunarodni eksperimenti u koje smo uključeni i mi, hrvatski znanstvenici, primjerice, MAGIC, LHC i PLANET, mogli bi uskoro razjasniti te zagonetke. S druge strane, velike su tajne skrivene tamo gdje ih se nedovoljno istražuje: s jedne strane na rubu znanosti te u prostoru koji povezuje različite grane znanosti. Još ne razumijemo dobro odnos između čovjeka i prirode, odnosno čovjeka i svemira. Primjerice, povezanost Mjesečeva ciklusa i ciklusa plodnosti kod žene, telepatiju, moguće posljedice genetskog inženjeringa i slično. Dr. Tomislav Domazet Lošo, Institut 'Ruđer Bošković' u Zagrebu: - Jedno od najvažnijih otvorenih pitanja u biološkim znanostima je mehanizam nastanka prvog života na zemlji. Pretpostavlja se da se taj događaj zbio otprilike prije 3,8 milijardi godina. Evolucijska biologija uglavnom razjašnjava razvoj života nakon tog događaja, ali nastanak prve stanice još je velika zagonetka. Koliko je to pitanje složeno najbolje ilustrira to da Eugene Koonin, jedan od vodećih bioinformatičara danas, u svom nedavnom radu koristi ideje iz fizike o postojanju višestrukih svemira kako bi riješio problem male vjerojatnosti nastanka života. Postoji značajan napredak u razumijevanju nastanka osnovnih molekula potrebnih za funkcioniranje prve stanice, ali prijelaz od nežive materije do žive stanice veliki je korak koji je već s teorijske strane teško dokučiti. Dr. Pavel Gregorić, Filozofski fakultet u Zagrebu: - Jedna od velikih zagonetki suvremene znanosti je svijest. Znamo da svijest ovisi o mozgu, ali ne znamo na koji točno način fizikalni elektrokemijski procesi u mozgu proizvode naša subjektivna svjesna iskustva. Je li uopće moguće utvrditi koji je elektrokemijski proces u kojem dijelu mozga odgovoran za koje svjesno iskustvo, formulirati zakone i objasniti zašto je upravo taj proces u tom dijelu mozga odgovoran upravo za to svjesno iskustvo? To je tzv. "teški problem" svijesti. Neki znanstvenici i filozofi nadaju se da će neuroznanost, ili možda kvantna teorija, moći dati zadovoljavajući odgovor na taj problem. Neki pak smatraju da je problem u postojećim okvirima nerješiv pa predlažu promjenu okvira. Jedni stoga zagovaraju reviziju raširenog poimanja svijesti kako bi se ona mogla uklopiti u postojeću znanstvenu paradigmu, a drugi predlažu reviziju postojeće znanstvene paradigme kako bi se njime mogle obuhvatiti, osim fizikalnih, i činjenice svijesti. Dr. Boris Lenhard, Sveučilište u Bergenu: - Zagonetka koja me najviše fascinira, a dobrim dijelom i profesionalno zaokuplja, u javnosti je poznata kao problem razvoja ljudskog organizma iz oplođene jajne stanice. Kao kod svih vrhunskih zagonetaka, imamo intrigantne fragmente koje treba upotpuniti i složiti u cijelu priču. Od jedne stanice preko nakupine podjednakih stanica do tektonskih procesa, odjeljivanja u stotine linija različitih stanica te selektivnog umiranja, svi ti procesi su dio razvoja organizma. Ako nešto u cijelom orkestriranom procesu pođe po krivu, imamo nasljedne bolesti, malformacije ili odmetnute stanice koje ne poštuju 'normalnu' sudbinu koja im je namijenjena, rezultirajući tumorima. Na tragu smo ulozi jednog posebnog podskupa kromosomskih lokusa u cijeloj priči, od kojih sve počinje i na kojima svaki poremećaj potencijalno može završiti kaosom. Njihovo razumijevanje je nužan korak na putu ka sposobnosti da taj kaos, jednom kada izbije, ponovno stavimo pod kontrolu. Dr. Antonio Šiber, Institut za fiziku: - Dva najveća misterija suvremene znanosti mogu se formulirati kao pitanja "Zašto postoji nešto umjesto ničeg?" i "Otkud mi ovdje?". Mnogi znanstvenici smatraju da odgovori na ta pitanja ne spadaju u znanost, nego u religiju ili, u najboljem slučaju, filozofiju. Suvremena znanost ipak ova pitanja postavlja na sve preciznije načine. Tako spekulativni i matematizirani pristupi fizici načinju odgovor na prvo pitanje razmatrajući mogućnost postojanja mnoštva svemira te svemira u kojima vrijede drukčiji skupovi temeljnih zakonitosti. Drugo pitanje može se znanstveno formulirati kao problem nastajanja reda iz nereda u neravnotežnim uvjetima kakvi se nalaze u dijelovima svemira kakav je npr. Zemlja. Otkud potječe propagacija reda i kompleksnosti kroz skale dimenzija? Kako objasniti nastanak visoko umrežene i uređene strukture kakva je mozak počevši od temeljnih fizikalnih zakonitosti koje vrijede u cijelom svemiru? Drugim riječima, otkud mi ovdje, izrečeno jezikom fizike. Dr. Hrvoje Štefančić, Institut 'Ruđer Bošković' u Zagrebu: - Brojna opažanja kozmoloških pojava u proteklom desetljeću oblikovala su današnju sliku o svemiru u kojem živimo. Suprotno prijašnjim očekivanjima, utvrđeno je da se širenje svemira u sadašnjem trenutku ubrzava. Objašnjenje mehanizma koji uzrokuje ubrzano širenje svemira jedan je od najvećih problema u kozmologiji. Jedno od potencijalnih objašnjenja je postojanje misteriozne komponente u građi svemira, tzv. tamne energije, čiji bi negativni tlak vodio do ubrzanog širenja. U takvom modelu bi tamna energija, zajedno s drugom nepoznatom komponentom, tamnom tvari, činila oko 96 posto građe svemira. Druge mogućnosti su da je gravitacijska interakcija modificirana na kozmološkim udaljenostima u odnosu na očekivanja prema općoj teoriji relativnosti ili da je naš svemir tek dio višedimenzionalnog svemira. Problem ubrzanog širenja svemira je i usko povezan uz probleme energije vakuuma i kozmološke konstante te bi njegovo rješenje moglo značajno pridonijeti razumijevanju nekih fundamentalnih fizikalnih teorija. Dr. Iva Tolić-Norrelykke, Institut 'Max Planck' u Dresdenu - Jedna je od najvećih zagonetki moderne znanosti život. Što je život? Još nismo sposobni definirati jednu tako temeljnu pojavu od koje smo nerazdvojni. Što čini živu stanicu živom i bitno različitom od vrećice pune kemikalija? Možemo li stvoriti život od neživih tvari, u laboratoriju? Tek kad to uspijemo, moći ćemo reći da razumijemo život. Nije zagonetka samo život, nego i smrt. Veliko je pitanje zašto moramo ostarjeti i umrijeti. Na prvi se pogled čini da sve što je živo stari i umire, ali ipak postoji mogućnost da su neki živi organizmi imuni na starenje i smrt od starosti. Stoga nam se nameće intrigantno pitanje hoćemo li kod ljudi uspjeti usporiti ili čak izbjeći starenje i smrt uzrokovanu starošću. Samo je pitanje vremena kada će znanost i na to ponuditi odgovore. Dr. Robert Vianello, Institut 'Ruđer Bošković': - Svaki objekt pred ogledalom ima svoju zrcalnu sliku, najčešće identičnu objektu. No, ne mogu se sve stvari u potpunosti preklopiti sa svojom zrcalnom slikom. Takvi objekti nazivaju se kiralnim. Najbolji primjer su ljudske ruke, koje se odnose kao zrcalne slike, a koje su nepreklopive istovremeno u svim svojim djelovima, zbog čega je nemoguće staviti lijevu rukavicu na desnu ruku. To vrijedi i za molekule. Kiralne molekule imaju dvije nepreklopive zrcalno-preslikane forme izgrađene od istih atoma, s većinom potpuno istih fizikalno-kemijskih svojstava. Prilikom njihove priprave jednaka je vjerojatnost nastanka obiju formi. Međutim, u određenim uvjetima te dvije forme mogu ispoljavati dramatično različita svojstva. Primjerice, kod lijekova, a njih oko 88 posto je kiralno, jedna forma je aktivna, dok je druga najčešće potpuno nedjelotvorna, a ponekad i štetna ili čak smrtonosna. Zanimljivo, Priroda je odabrala stvoriti život na Zemlji ugrađujući isključivo jednu formu aminokiselina u proteine. Neki od velikih misterija su pitanja vezana uz kiralnost: odakle uopće potječe? Dr. Dejan Vinković, Sveučilište u Splitu: - Evolucija je u naš mozak duboko usadila potrebu da tražimo uzrok svemu što vidimo oko nas. To nam daje prednost pred drugim vrstama i osigurava nam preživljavanje. Međutim, stvara i popratnu pojavu: potrebu da si postavljamo pitanje koji je uzrok postojanju svijeta koji nas okružuje, pa i nas samih. Do pojave moderne znanosti bili smo vrlo limitarni u mogućnostima potražnje odgovora i apstraktna religijska objašnjenja bila su jedini izlaz. Sve se promijenilo prije 400 godina kada je Galileo Galilei usmjerio dalekozor prema nebu i time otkrio kako povezati teorije o svemiru s opažanjima koja dotad nisu bila dostupna ljudskom oku. Od tada smo prevalili velik put i dosegli nivo gdje znamo da je svemir svoj život započeo prije 13,7 milijardi godina, a planet Zemlja prije 4,54 milijardi godina. Znamo objasniti proces razvoja svemira i Zemlje u mnogim detaljima, ali ujedno otvaramo i nova velika pitanja. Tako nam teleskopi još nisu dovoljno moćni da razjasnimo proces kojim veliki oblak prašine ne veće od dima cigarete kondenzira u planet poput Zemlje. Dr. Bojan Žagrović, Medils: - Stol na kojem pišem ovaj tekst i računalo na kojem to radim i čaša iz koje u pauzi popijem gutljaj vode su svi, baš kao i mi sami i sva živa bića, građeni od atoma i molekula. Pa ipak, postoji ogromna razlika između nežive materije i živih bića. Velik dio te granice gdje neživo postaje živo, gdje kemija i fizika postaju biologija, su proteini. Proteini reguliraju sve bitne reakcije u našim tijelima, oni nas štite od stranih bakterija i virusa, oni izgrađuju naše stanice, tkiva i organe. Oni su mikroskopski strojevi čija struktura fundamentalno određuje njihovu funkciju. Kako proteini, sami od sebe, poprimaju svoj funkcionalni oblik i kako taj oblik utječe na ono što rade jedno je od najdubljih pitanja moderne biologije. Zamislite automobil ili računalo koje se samo od sebe složilo iz sastavnih dijelova! Proteini to mogu. Potpuno razumijevanje principa kako proteini to rade otvorilo bi neslućene mogućnosti u biomedicini, farmaciji, nanotehnologiji, a i šire. |
|
|
Thursday, 21 January 2010 08:05 |
|

Knjiga Studije o sljedbenicma dr Ismeta Bušatlića, vanrednog profesora i dekana Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, obuhvata seriju tekstova s područja kulturne povijesti Bošnjaka.
Prvo poglavlje, naslovljeno „Knjiga nad Bosnom", obrađuje raznovrsna pitanja islamizacije Bosne, a sadrži sljedeće tekstove: Matični tokovi islamske kulture i periferna situacija Bosne, Vremenski i prostorni okvir širenja islama u Bosni i Hercegovini, Uloga vlasti, urbanih centara, institucija i porodice u širenju islama, Društveno-politički, klasno-socijalni, psihološki i vjerski milje u kome se prihvatao islam, Semiotika bogumilstva i semiotika islama, Neodoljiva privlačnost islama.
Drugo poglavlje, pod naslovom „Knjiga u Bosni," bavi se prije svega uticajem nekih muslimanskih autora i njihovih djela u Bosni, a zatim pitanjima prevodilaštva, bilingvalizma, te temama iz područja paleografije i kodikologije. Čine ga sljedeći tekstovi: Recepcija Ibn Sinaovih djela u Bosni i Hercegovini, Zayn al-Abidin i njegovo djelo Indžil Ehlu-l-bejta - Zebur Ali Muhammeda u Bosni i Hercegovini, Ibn al-Faridova duhovna poema i komentar Abdullaha Bošnjaka, Muniri Bosnevi i njegova univerzalna geografija Sab'iyyat, Šejh Jujini pečati, Blagajski muftija Ćišić i njegov pravni kodeks, Prevodilaštvo i bilingvizam u bošnjačkoj književnoj tradiciji, prvi tuzlanski književni krug.
Treće poglavlje, „Sljedbenici knjige," obuhvata tekstove o povijesti muslimanskog školstva u Bosni: Obrazovanje Bošnjaka pod Fatihovom vlašću, Školstvo i obrazovanje u prusačkom kadiluku, Prilog povijesti livanjskih medresa, Medresa na Atmejdanu u Sarajevu, Drvenija medresa u Sarajevu, Jedna sarajevska škola kaligrafije.
Asim Zubčević
|
|
Monday, 18 January 2010 10:31 |
Burj Dubai
U Dubaiju je 4. januara 2010. godine otvaren najviši toranj na svetu s ambicijom da pomakne granice arhitekture, ali i s nadom u postizanje imidža najveće svjetske turističke metropole.
Vladar Dubaija, šeik Mohamed bin Rašid al Maktum uz vatromet otvorio ovu građevinu i održao kratak govor u kojem je oblakoder iz "Burdž Dubai" preimenovao u "Burdž Kalifa" što je ime lidera Ujedinjenih Arapskih Emirata čiji je deo i Dubai, šeika Kalifa ben Zajeda Al-Nahajana.
"UAE danas realizuju najvišu zgradu koju je ikada napravila ljudska ruka ... i ovo veliko ostvarenje zaslužuje da nosi ime velikog čoveka. Otvaram danas 'Burdž Kalifa'", rekao je šeik Mohamad.
Padobranci su se potom spustili na tlo noseći zastave UAE - crvenu, zelenu, crnu i belu, dok je ogroman portret šeika Kalife okačen o zid građevine.
Usledio je spektakl sa pirotehničkim sredstvima koji su osvetlili kulu kao božićnu jelku. Svečanom otvaranju prisustvovalo je na hiljade stanovnika Dubaija i turista.
Promotor Burdž Dubaija, Emaar Properties, kompanija koju delimično finansira vlada, ne iznosi tačnu visinu svojeg oblakodera od čelika i stakla, navodeći tek da premašuje 800 metara.
Sa 160 spratova za koje je utrošeno 330.000 m3 betona i 31.400 tona železnih šipki,Burdž Dubai podignut je između pustinje i mora kao arhitektonska ikona vidljiva u krugu od 95 kilometara.
Za arhitektu Billa Bakera, inženjera građevinarstva i partnera kompanije Skidmore, Owings and Merrill, Burdž Dubai nova je referentna tačka.
"Puno smo naučili od Burdž Dubaija. Mislim da bismo sada lako mogli izgraditi toranj od jednog kilometra. Optimisti smo u pogledu mogućnosti da idemo još više. To je nesumnjivo novo referentno delo",rekao je on.
"Preuzevši ugovor, nameravali smo oboriti rekord koji drži toranj Tapei 101 visok 508 metara, no Emaar nas je stalno podsticao da gradimo još više, bez ograničenja", dodao je Baker.
Burdj Dubai je skoro četiri puta viši od velike egipatske piramide u Gizi, dva i po puta viši od Ajfelove kule u Parizu i dva puta viši od Empajer stejt bildinga u Njujorku.
Preuzeto sa: http://www.slobodnaevropa.org/content/burj_dubai/1920456.html |
|
Monday, 18 January 2010 09:56 |
|
Pokušavajući se profilirati kao turistički centar Bliskog istoka, investitori ne štede novac u gradnji atrakcija koje privlače turiste iz svih dijelova svijeta
Dubai je najbrže rastući gradski centar u povijesti. U dva se desetljeća pretvorio iz skromnog lučkog grada u prostranu prijestolnicu izgrađenu povrh naslaga fosilnih goriva. Srce istoimenog emirata, jednog od sedam sastavnih dijelova Ujedinjenih Arapskih Emirata, imao je 1990. samo 500.000 stanovnika. Danas ih ima 1,2 milijuna, a i dalje se nesmiljeno širi - u zrak i pod vodu. Može se pohvaliti najvećim, najvišim i najskupljim arhitektonskim radovima na svijetu te se procjenjuje da je 15% svih svjetskih dizalica angažirano na njegovu području. Znatno siromašniji naftom od svog susjeda Abu Dabija, Dubai se profilirao kao svjetski financijski centar, i to na meridijanu koji dosad nije imao takvu infrastrukturu prikladno smještenu između financijskih metropola Londona i Singapura.
Osim toga ovdje se održavaju brojne međunarodne konferencije i konvencije, a 30% prihoda osigurava luksuzni turizam. Među stotinama turističkih atrakcija po kojima je slavan ističu se najviši toranj na svijetu Burj Dubai, hotel Burj Al Arab te umjetni otoci u obliku palme. A turizam je bit Dubaija, kaže sultan Ahmed bin Sulajem, predsjednik investicijske kompanije Dubai World i jedan od najistaknutijih poslovnih ljudi tog emirata. "Turizam je stroj koji pokreće razvoj Dubaija. Imamo ogromno potencijalno tržište jer će 3,2 milijarde potrošača sa zbirnim bruto nacionalnim dohotkom od 18,3 bilijuna dolara kucati na naša vrata." Unatoč zabrinjavajućoj zaduženosti države i njezinih kompanija u iznosu od 80 milijardi dolara, Dubai želi rušiti vlastite rekorde. U pripremi su Dubailand, najveći zabavni park na svijetu, Hydropolis, prvi podvodni hotel, i Nakheel Tower, najveća stambena zgrada na svijetu. Pobliže ćemo vas upoznati s najvećim sadašnjim i budućim arhitektonskim čudima Dubaija, uz upozorenje: izraz "najveći na svijetu" vrlo se često ponavlja. Burj Dubai
Downtown Burj Dubai je golem, 20 milijardi dolara vrijedan kompleks u blizini Ceste šeika Zayeda. U sklopu Downtowna smješten je najviši neboder na svijetu, Burj Dubai. Burj Dubai se uzdiže 819, a možda i više metara jer se njegova konačna visina drži u tajnosti. Vidljiv je s daljine od 90 km, a nadmašio je prethodnu najvišu zgradu, Taipei 101 na Tajvanu. U njegova 162 kata nalaze se stanovi, uredi, hoteli i bazen na 78. katu, a prvih 37 katova zauzima hotel Giorgio Armani. Liftovi u Burju su najbrži na svijetu i kreću se brzinom od 18 metara u sekundi ili 64,8 km na sat. Cijena kvadratnog metra poslovnog prostora dosegnula je 10.000 dolara, a stambeni je kvadrat "znatno pristupačniji" te se prodaje po 8500 dolara.
Dubai Mall U podnožju Burj Dubaia nalazi se Dubai Mall, jedan od najvećih trgovačkih centara svijeta. Sadrži rekordnih 1200 trgovina, koji se prostiru na površini koja odgovara 50 nogometnih igrališta. Dubai Mall nudi i SEGA-in zabavni park, multipleks sa 22 kinodvorane, akvarij i klizalište. Akvarij je opremljen 60 cm debelim staklom, koje može izdržati pritisak od 10 milijuna litara vode, no koje je dovoljno prozirno da kroz njega posjetitelji mogu promatrati 33.000 morskih životinja koje obitavaju u akvariju. Klizalište na ledu u sklopu Dubai Malla rabi tehnologiju zaleđivanja koja omogućuje led debljine 3,8 cm, tri puta deblji od leda na klizalištima u američkoj hokejskoj NHL ligi. Postoje planovi za gradnju kolosalne fontane u jezeru Burj, koja će moći izbacivati mlazove vode u visinu od 140 metara. Hotel Burj Al Arab Burj Al Arab, što znači arapski toranj, najviši je hotel na svijetu, s visinom od 351 metra. Zamišljen kao simbol dubajskog urbanog preporoda, dizajniran kao jedro koje se nadima na vjetru, naišao je i na hvalospjeve i na mržnju arhitektonskih kritičara diljem svijeta. Jedan od najluksuznijih hotela, preciznije jedini koji je zaradio sedam zvjezdica, građen je između 1994. i 1999. na jednom od umjetnih otoka na obali. Cijena sobe varira od 1000 dolara do 28.000 dolara na noć u kraljevskom apartmanu. The Emirates Towers Neko su vrijeme Emiratski tornjevi bili zaštitni znak dubajskog krajolika. Tornjevi su dvije zasebne građevine, Emirates Office Tower i Jumeirah Emirates Tower Hotel. Office Tower se uzdiže 349 metara iznad tla, dok je Tower Hotel nešto niži s 338 metara, što ih čini 12., odnosno 29. najvišom građevinom globusa. Tornjevi su povezani dvokatnim trgovačkim centrom okruženim vrtovima i vodopadima. Dubai Marina Kad bude dovršena, Dubai Marina će biti najveća marina na planetu. Uzduž marine uzdizat će se 200 nebodera te specijalizirani centri kao što su Internetski grad, Medijski grad i Američko sveučilište. Naselje će uključivati i neke od najviših stambenih zgrada, među kojima će prednjačiti stokatni The Princess Tower. Dio je naselja dovršen, a većina planiranih zgrada bit će podignuta 2010. godine.
 |
Hydropolis U planu za gradnju nedaleko od Burj Al Araba, Hydropolis će biti prvi podvodni hotel na svijetu. Bit će izgrađen 20 metara ispod površine Perzijskog zaljeva, a pri gradnji koristit će se čelik, beton i pleksiglas. Hotel će goste primati u 2200 podvodnih soba, a stajat će više od milijarde dolara. Radovi su višekratno odgađani i nije poznat njihov početak. Dubailand Zasad je Walt Disney World u Orlandu na Floridi sa 58.000 zaposlenih najveći tematski park na svijetu, no kad se dovrši zadnja faza gradnje Dubailanda, ovaj će park biti dvostruko veći. Kompleks s kojim će se uspoređivati svi budući parkovi ove vrste sadržavat će 45 "megaprojekata" i 200 manjih projekata u izvedbi Dreamworksa, Marvela, Six Flagsa i drugih studija. U gradnju je uloženo šest milijardi dolara, a do zaključenja radova 2015. procjenjuje se da će cijena narasti do 20 milijardi. Predviđa se da će park na svojih 250 km2 privlačiti 200.000 posjetitelja dnevno. Unutar Dubailanda naći će se i Mall of Arabia, najveći svjetski trgovački centar sa 1000 trgovina, veći i od sadašnjeg rekordera South China Malla u kineskom Dongguanu. Ovaj kolos od 930.000 m2 rasprostirat će se na 2 nivoa trgovačkih i zabavnih sadržaja, hotela i salona za opuštanje. U njegovu sklopu nalazit će se i kafić iz lanca Starbucks Coffee Co. Nakheel Tower Sva čuda Dubaia u dogledno će se vrijeme naći u sjeni nebodera još većeg od Burj Dubaia. U islamskom stilu dizajniran Nakheel Tower bit će središnja zgrada u novom naselju koje se planira podići kraj dubajske luke.Toranj će biti visok između 1000 i 1200 metara te će prolaziti kroz pet raznih mikroklima. Zgrada će se sastojati od četiri zasebne konstrukcije dizajnirane po uzoru na španjolsku Alhambru i druge slavne islamske građevine, koje će biti spojene na različitim nivoima, dok će se između njih nalaziti otvoreno dvorište. Ova će planina od čelika, betona i stakla služiti kao dom za 55.000 i radno mjesto za 45.000 ljudi. Imat će 10.000 parkirališnih mjesta, a privlačit će i milijune turista godišnje.Do vrha će prometovati 150 liftova, koji će biti toliko brzi da će posjetitelji moći svjedočiti zalasku sunca dvaput, prvi put u podnožju, a drugi put kad se nađu na vrhu zgrade. Nakheel je kompanija koja gradi i umjetne Palmine i Svjetske otoke pa će stvoriti još jedan veliki otok na kojemu će izrasti Nakheel Tower i još četrdesetak nebodera. Gradnja bi trebala potrajati 10 godina, a kompanija nije željela iznijeti cijenu.
 |
Palmini otoci Kako proširiti obalu dugu samo 90 km? Jednostavno, dovoljno je s dna mora uzeti obilne količine pijeska i od njega stvoriti umjetne otoke. Zamisao se činila suludom, no danas, 7 godina nakon početka radova, tri Palmina otoka gotovo su stvarnost. Dva su otoka, Jumeirah i Jebel, praktično gotova, a treći, Deira, bit će dovršen 2015. godine. Najveći umjetni otoci na svijetu izgrađeni su u obliku palminog stabla. Toliko su veliki da su vidljivi iz svemira prostim okom. Jumeirah je širok 5 km, Jebel Ali 7,5 km, dok će Deira imati 12 km. Samo je planiranje gradnje trajalo 4 godine, pri čemu su projektanti osobito vodili računa o očuvanju okoliša. Na otocima će biti sagrađeni deseci tisuća stanova, stotine hotela, vodeni parkovi, trgovački centri i luke te će povećati turistički kapacitet Dubaija. Kad sva gradnja bude okončana, Jumeirah će imati 4000 stanova, 32 hotela i vlak. Svjetsko otočje Umjetni arhipelag od 300 otoka posloženih u obliku karte svijeta nalazi se na 4 km od obale. Kao i Palmini otoci, napravljen je ponajviše od pijeska izvađenog iz mora. Otoci arhipelaga imaju površinu od 14.000 do 42.000 m2, a cijelo otočje zauzima površinu od 9 x 6 km. Trošak gradnje procjenjuje se na 14 milijardi dolara, a prodajna cijena pojedinačnog otoka iznosi od 15 do 50 milijuna. Šuškalo se da su Brad Pitt i Angelina Jolie kupili otok Etiopiju, no glasina se pokazala lažnom. Sve umjetne otoke gradi kompanija Nakheel Properties, po izvornoj zamisli šeika Muhameda bin Rašida Al Maktuma, vladara Dubaija.
Osobna karta
Dubai je jedan od sedam emirata udruženih u UAR. Ostali su Abu Dabi, Ajman, Fujairah, Ras al-Khaimah, Sharjah i Umm al-Quaiwan. Država: Ujedinjeni Arapski Emirati Emirat: Dubai Površina: 4114 km2 Stanovništvo: 1,68 milijuna Gustoća: 408,18 stanovnika/km2 Vladar: šeik Muhamed bin Rašid Al Maktum
Preuzeto sa:http://www.poslovni.hr/106611.aspx
|
|
Thursday, 24 December 2009 10:21 |
Posjeduje li srce sjećanje?
Jedan pacijent razvio je poslije transplantacije neutaživu želju za brzom hranom - nakon što je primio srce od donatora koji je volio masnu hranu Deviant Art
David Waters posljednji je primjer neobičnog fenomena tijekom kojeg neki primatelji preuzimaju određene osobine donora. Prije nego je primio srce 18-godišnjeg Kadena Delaneya, koji je poginuo u prometnoj nesreći, 24-godišnji Waters uopće nije preferirao hamburgere i pržene krumpiriće.
Prošlo je dvije godine prije nego je saznao otkuda mu dolazi tolika želja za brzom hranom. Naime, obitelj donatora željela je otkriti tko je primio srce njihovog sina, i nakon što su pronašli Watersa, započeli su komunikaciju putem e-maila. Primatelj je bio nemalo iznenađen kada je otkrio da je Delaney takvu hranu jeo svakodnevno.
Ovaj slučaj iz Australije podupire teoriju da mozak nije jedini organ koji skladišti sjećanja ili osobine neke osobe. Znanstvenici tvrde kako postoji najmanje 70 dokumeata o slučajevima kada su pacijenti poprimili karakteristike svojih donatora.
Jedan drugi nevjerojatan slučaj uključuje Amerikanca Sonnya Grahama koji je primio srce Terrya Cottlea. Cottle je naime skončao upucavši se u glavu. Nakon transplantacije 1995. Graham je upoznao Cottleovu udovicu, par se zaljubio i ubrzo vjenčao. 12 godina nakon samoubojstva prvog supruga, žena je po drugi put ostala sama jer je Graham učinio isto.
Zapanjuje i slučaj 8-godišnje djevojčice koja je primila srce ubijenog 10-godišnjaka, te počela imati noćne more o ubojici svojeg donora. Sve do tada on nije bio uhvaćen, no detalji iz snova bili su toliko precizni da ga je policija konačno otkrila.
Neki stručnjaci upozoravaju kako ipak nema dokaza za takve pojave. Jeremy Chapman, predsjednik Međunarodnog udruženja za transplantaciju kaže: ˝Ne postoje znanstveni dokazi za takve tvrdnje. Uglavnom se radi o fikciji.˝
No drugi istraživači tvrde kako fenomen, poznat i kao ˝stanična memorija˝, nije ograničen samo na one koji su primili srce.
Preuzeto sa: http://metro-portal.hr/vijesti/iza-ogledala/posjeduje-li-srce-sjecanje |
|
Monday, 07 December 2009 18:33 |
|
Jedna grupa mladih u Egiptu pokrenula je akciju "Zovi me na Sabah namaz", koja je za vrlo kratko vrijeme pobudila veliku paznju i okupila oko 20 hiljada ucesnika. Ucesnici akcije mobilnim telefonima zovu se izmedju sebe rano ujutru na sabah namaz, uz parole "Zelis li se pribliziti svom Stvoritelju? Zelis li uciniti dobro Ummetu. Onda ustanimo svi na sabah namaz, probudimo Ummet. Pomozimo jedni druge, priblizimo se Rabu." Da bi ucestvovali u akciji dovoljno je da broj svog telefona posaljete na mail adresu
This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
. Svako jutro ce vam zvoniti telefon. Ako zelite vi nekog probuditi na namaz, onda posaljete poruku i vama ce se dostaviti broj telefona koji trebate zvati i koja ce odbijanjem poziva potvrditi budjenje. Organizatori kazu da ce muslimani svijeta dostici respektabilnu snagu kada broj ljudi koji klanjaju sabah dostigne Dzumu namaz.
* Preuzeto 7.12.2009.g. sa:http://www.sandzaknews.com/forum/showthread.php?s=2e1fac18713277a60ff8e83a5c44bfee&t=670&page=2
_________________
P.S. Nismo sigurni da li je moguće realizirati ovu akciju u BiH putem gore pomenutog organizatora, ali smo sigurni da ima čestitih mladih ljudi i kod nas koji su spremni svojim angažmanom organizovati sličnu akciju za područje BiH. Dobro bi nam došla vaša iskustva na ovom planu koja bismo objavili na našem web portalu, jer učinjeno dobro djelo će pobuditi želju i kod drugih da ga čine... |
|
Monday, 07 December 2009 18:26 |
|
Prof. dr. Taha Ibrahim Halifa, profesor biologije na Univerzitetu El-Azhar i bivši dekan, otkrio je da je jedan veliki japanski naučnik u oblasti poljoprivrede prešao na islam nakon što je otkrio veliku naučnu nadnaravnost u časnom Kur'anu. Naime, njegov istraživački rad tretirao je pitanje smokve i masline. Taha Ibrahim kaže: ''Tvar methaleutonids luči mozak čovjeka i životinje u veoma malim količinama. Sastavljena je od proteina, a u sebi ima nešto i sulfora koji se može veoma lahko vezati sa cinkom, željezom i fosforom. Ova materija smatra se veoma važnom za životni opstanak čovjekovog tijela, a naročito zato što smanjuje holesterol, uređuje metabolizam, ojačava srce i reguliše pravilno disanje. Profesor također kaže: ''Lučenje ove tvari iz mozga čovjeka počinje postepeno od 15. do 35. godine, a zatim se smanjuje do šezdesetih. Zato nije lahko da čovjek zadobije ovu tvar, a i kod životinja se, također, može naći u veoma malim procentima.'' Kaže: ''Kada su se istraživanja usmjerila na pronalazak ove magične tvari među florom, i grupa japanskih naučnika dala se na istraživanje ove tvari koja ima najbolji utjecaj na otklanjanje simptoma staračke oronulosti. Naposljetku su ovu materiju našli samo u dvjema vrstama biljaka, a one su: smokve i masline.'' Dr. Taha Ibrahim pozvao je na razmišljanje o Allahovoj zakletvi smokvom i maslinom i vezivanju ove zakletve sa stvaranjem čovjeka u najljepšem obliku, a zatim njegov povratak na najniže stepene. On kaže: ''Nakon što je ova tvar izdvojena iz smokve i masline, zaključili su da njena upotreba, pri popravljanju zdravlja čovjeka, samo iz smokvi, ili samo iz maslina, nije dala očekivani rezultat, pa su naposljetku izdvojenu tvar pomiješali u omjeru 1:7 za masline.'' Poslije toga, ova grupa japanskih učenjaka pokušala je pronaći najbolji odnos ove dvije biljke kako bi imali najbolji učinak. Dr. Taha kaže: ''Ovaj japanski učenjak tragao je u Kur'ani-kerimu i vidio da se smokve spominju jedanput, a masline šest puta, te još jedanput indirektno u 20. ajetu sure El-Mu'minun: 'I drvo koje na Sinajskoj gori raste, koje zejtin daje, i začin je onima koji jedu.'" Dr. Taha Ibrahim poslao je sve informacije ovoj grupi japanskih naučnika koje je sabrao iz Kur'ani-kerima. Nakon što su se uvjerili da se u Kur'ani-kerimu još prije 1429 godina spominje sve ono do čega su i oni došli, vođa ovog istraživačkog tima prihvatio je islam, a tim je predao licencu o naučnom otkriću profesoru dr. Taha Ibrahimu. Istinu je rekao Uzvišeni Allah u Kur'ani-kerimu: ''U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog! Tako mi smokve i masline, /1/ i Sinajske gore, /2/ i grada ovog, sigurnog, /3/ Mi čovjeka stvaramo u skladu najljepšem, /4/ zatim ćemo ga u najniže nizine vratiti, /5/ samo ne one koji budu vjerovali i dobra djela činili, njima pripada nagrada neprekidna. /6/ Pa šta te onda navodi da poričeš obračun? /7/ Zar Allah nije sudija najpravedniji?!'' /8/
* Preuzeto 7.12.2009.g. sa: http://www.sandzaknews.com/forum/showthread.php?p=39966 |
|
|